Matematičke konstante

Tri najpoznatije matematičke konstante su iracionalni brojevi, odnosno ne mogu se dobiti kao količnik celih brojeva i cifre posle decimalnog zareza nisu raspoređene u pravilnom rasporedu. Osim što se pojavljuju u matematici, često se javljaju i na drugim mestima, negde pod uticajem čoveka (poznate slike ili građevine), a negde u skladu sa prirodnim zakonima.

Broj pi – Ludolfov broj iznosi 3.1415926535… (do sada poznatih 1 240 000 000 000 cifara) i predstavlja odnos obima i prečnika kruga, a koristi se i pri izračuvanju površine i zapremine obrtnih tela. O popularnosti ovog broja govori i činjenica da su čak dva dana proglašena za pi-dane 14. mart (3.14. po anglosaksonskom numerisanju) i 22.7. (22/7 je približno 3.14) kada se organizuju takmičenja u nabrajanju decimala broja pi.

Broj fi – Fibonačijev broj ili zlatni presek iznosi 1.6180339887… (do sada je poznato 3 140 000 000 cifara) predstavlja količnik dva uzastopna dovoljno velika člana Fibonačijev niza kog čine brojevi 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34, 45… O ovom broju i gde se pojavljuje u prirodi smo već pisali.

Broj e – Napijerova konstanta je osnova prirodnog logaritma i iznosi 2.7182818284… (do sada je poznato 50 100 000 000 cifara) Približna vrednost se izračunava kao zbir recipročnih vrednosti faktorijela, a moguće ga je izračunati i preko limesa.

Facebook komentari

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *