U istoriji je bio veliki broj ljudi koji su dali veliki doprinos u razvoju matematike. Mi smo se opredelili za pet najvećih među najvećima. Ovo su najveći matematičari:
Tales iz Mileta je živeo u šestom veku p.n.e. Bavio se trgovinom, politikom, filozofijom, matematikom, astronomijom i tehnikom. Bio je je prvi Helen koji je izlagao i dokazao teoreme, pa se zbog toga smatra ocem helenske matematike. Zbog velikog doprinosa proglašen je jednim od sedam mudraca. Bavio se astrologijom i smatra se prvim čovekom koji je predvideo pomračenje Sunca. Tales je poznat po tome što se smatra prvim Helenom koji je izlagao i dokazao teoreme, te stoga i ocem helenske matematike. Pripisuje mu se sledećih 5 teorema
- Prečnik polovi krug
- Uglovi na osnovi jednakokrakog trougla su jednaki
- Naspramni uglovi koje formiraju dve prave koje se seku su jednaki
- Ugao upisan u polukrug je prav
- Trougao je određen jednom stranicom i uglovima naleglim na nju.
Pitagora (rođen na ostrvu Samu oko 570. godine p.n.e. – umro 495. godine p.n.e.) je bio antički filozof i matematičar, bavio se i muzikom, osnivač čuvene moralno-religiozne pitagorejske škole koja je delovala u Krotonu, gradu u Južnoj Italiji, gde su mnogi Grci izbegli pred naletima Persijanaca. Smatra se da Pitagora lično nije ništa napisao, ali se učenje koje su razvili naslednici pripisuje njemu. Najpoznatije od svih je Pitagorina teorema koja se odnosi na pravougli trougao i koja kaže da je zbir kvadrata nad hipotenuzom jednak zbiru kvadrata nad katetama.
Euklid (330.-275. p.n.e.) je rođen u Grčkoj i studirao je na Platonovoj akademiji. Kasnije je osnovao sopstvenu školu u Aleksandriji gde mu je među učenicima bio i Arhimed. Poznat je po delima Elementi, Data i Optika. Dokazao je 464 teoreme iz geometrije, teorije brojeva i algebre. Ipak, njegovo najznačajnije delo je Euklidov algoritam koji služi za izračunavanje najvećeg zajedničkog delioca (NZD).
Rene Dekart (1596. – 1650.) je francuski naučnik koji se bavio matematikom i filozofijom (poznat po misli „Cogito ergo sum” – „Mislim dakle postojim”). Dekart je verovao da jedino matematika predstavlja sigurno znanje pa je zato tvrdio da sve mora biti zasnovano na njoj. Dekartov koordinatni sistem predstavlja temelj analitičke geometrije, a poznato je i Dekartovo pravilo znakova koje se koristi kod polinoma u numeričkoj analizi.
Johan Karl Fridrih Gaus (1777.-1855.) je bio nemački matematičar koji je dao veliki doprinos u razvoju kompletne matematike pa je imao nadimak „princ matematike”. Bavio se teorijom brojeva, analizom, diferencijalnom geometrijom, ali i astronomijom, geodezijom, optikom i elektrostatikom. Po njemu je nazvan Gausov postupak za pronalaženje zbira prvih 100 prirodnih brojeva i Gausova (normalna) raspodela kao važna familija neprekidnih raspodela verovatnoće.
Оставите одговор